Stvaralačka gama

Rudi Alvađ (Petrovac na Mlavi, 1929 - Sarajevo, 1988) Nedostojno se kulturna javnost oprostila od Rudija Alvađa, jednog od najznačajnijih dramskih umjetnika u povijesti bosanskohercegovačkoga glumišta kada je, nenadano, ni puni mjesec nakon smrti svoga nerazdvojnoga druga u glumačkom stvaranju, Rejhana Demidžića, sklopio svoje oči i zauvijek napustio kazališnu pozornicu. Smrt mu je popraćena tek… Continue reading Stvaralačka gama

Prvi moderni glumac bh. pozornice

Zlatko Hrbaček (Dubrovnik, 1927 - Zenica, 1972) Zlatko Hrbaček je bio prvi moderni dramski stvaralac u bosanskohercegovačkom glumištu. (Žarko Mijatović) Umro je prerano: u četrdeset i petoj godini života. Nenadano. Posljednja predstava na čijem je plakatu bilo ispisano njegovo ime: ZLATKO HRBAČEK, bila je predstava “Balada o ukletom selu” Arsena Diklića, izvedena 13. listopada 1971.… Continue reading Prvi moderni glumac bh. pozornice

Glumac intuicije

Zvonko Marković (Našice, 1930 - Sarajevo, 1985) Zvonimir Zvonko Marković bio je jedan od najomiljenijih glmaca sarajevskog kazališnog gledateljstva, i glumac koji je, svojim djelom, upisao dubok grafem u sarajevsko glumište. Bio je glumac živog nerva i razgranate intuicije, koji je unutarnjim osjetilom, svojim bilom, dosezao do istine utkane u literarno tkivo i dokučivao njoj… Continue reading Glumac intuicije

Glumac beskrajnih mogućnosti

Miro Kopač (Gorica, 1901 – Ljubljana, 1965) Demon stvaranja je Miri Kopaču udahnuo svoj nemir već u njegovoj petnaestoj godini, kada se, prvi put, uključio u neko od kulturnih društava i počeo kroz magiju riječi prozirati duh i smisao egzistencije likova što su mu ih dali tumačiti. Nemir je rastao gotovo u svojoj vertikali; budila… Continue reading Glumac beskrajnih mogućnosti

Kritika kao kulturološki arhiv

Kritika sve više dobija na značaju kao memorijska disciplina. Kad pogledate sve teorije pamćenja, onda ćete vidjeti da se kritika slaže u kulturu kao diskurzivnu mrežu i da dobija ulogu memorijskog kulturološkog arhiva… Takva Vujanovićeva kritika je, onda, kulturološki arhiv. Ne samo da je piše renesansni kritičar nego je piše kritičar koji je svjestan da… Continue reading Kritika kao kulturološki arhiv

Grimizna ogrlica – Teatarska baština BiH: Portreti glumaca

Petnaest portreta, petnaest umjetničkih istina, kazanih jezikom glumca, jeste sadržaj ove knjige. Njena je ambicija: nadvladati tragički usud koji prati glumca da traje onoliko koliko traje sam čin stvaranja teatarske igre. Sebi u zadatak smo stavili oživljavanje pojedinih glumačkih individualnosti koje su najviše pridonijele razvoju teatarske umjetnosti kod nas, sagledati dimenzije njihovog osobnog stvaralačkog agona… Continue reading Grimizna ogrlica – Teatarska baština BiH: Portreti glumaca

Umjetnost jača od zaborava

Antonija Šimić (Sarajevo, 1929 - Sarajevo, 1961) Na rubu dalekih, još dječačkih sjećanja, formiranih u vrijeme prvih odlazaka u kazalište, iskrsava preda mnom, poput bljeska sunčeva zraka, jedan lik zrele mladosti, žustrog, ali ritmički uravnotežena hoda, s blagim zakretanjem tijela na jednu ili drugu stranu pri svakom koraku, glava se kočoperila na nešto izduženu vratu… Continue reading Umjetnost jača od zaborava

Glumačka sudbina

Elka Macol (Solkano, Istra, 1908 - Travnik, 1973) Gledam, na fotografiji iz 1934. godine, lik mlade djevojke začudne ljepote: ovalno lice, nabreklo od jedrine, praksitelovski izvajanih očiju, senzualnih usta, visoka čela i nosa koji je sve to dovodio do čudesne uravnoteženosti i mira. Pogled, nešto podignut iznad obzora, žari se nekom zapitanošću punom iščekivanja. Lik… Continue reading Glumačka sudbina

Scenska uvjerljivost

Fran Novaković (Zagreb, 1889 - Beograd, 1957) S osvitom XX stoljeća započela je jedna od najplodonosnijih stvaralačkih karijera jednoga dramskog umjetnika na ovim južnoslavenskim prostorima – glumačka karijera Frana Novakovića. On je jedan od rijetkih glumaca o kojemu je dosta pisano (svakako, nikad dovoljno) i izricani sudovi više nego, možda, i o jednom drugom glumcu.… Continue reading Scenska uvjerljivost